Što je alergija i intolerancija na hranu?
Nepodnošljivost (intolerancija) hrane i alergija na hranu dva su različita pojma koja se često isprepleću, a označavaju neželjenu, za organizam štetnu reakciju na hranu. Jedan dio neželjenih reakcija uzrokovan je alergijskom reakcijom, a drugi dio neimunosnim reakcijama na samu hranu ili razne aditive u hrani. Nepovoljne reakcije na hranu mogu se javiti u svakoj životnoj dobi, iznimno i kod novorođenčeta, a najčešće u drugoj polovici prve godine života, kada dohranom dijete dolazi u kontakt s raznim novim vrstama hrane.
Što uzrokuje alergiju?
Alergijsku reakciju uzrokuju tvari iz našeg okoliša poznate pod nazivom alergeni. Alergeni najčešče sadrže protein, kao i hrana koju jedemo. Protein je organska tvar koja se sastoji od vodika, kisika i dušika, a važan je dio svih živućih organizama. Postoje i neki neproteinski alergeni koji su sastavni dio penicilina ili nekih drugih lijekova. Da bi neproteinski alergeni uzrokovali alergijsku reakciju, jednom kad se nađu u tijelu, moraju biti vezani na protein.
Alergeni mogu biti različiti, međutim najčešće se javljaju:
- Kućna prašina i grinje
- Životinjska dlaka i perje
- Pelud drveća, trava i korova
- Spore plijesni
- Određena hrana, uključujući i mlijeko
- Lijekovi
- Izmet žohara i otrovi insekata
Koje vrste alergija postoje?
U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava:
- alergijski rinitis ( povremeni i trajni)
- alergijski konjunktivitis
- alergijska astma
Alergijske bolesti kože
- urtikarija
- atopijski i kontaktni dermatitis
Najčešći alergeni iz hrane
Hrana koja najčešće izaziva alergijske reakcije je kikiriki, orašasto voće (orasi, bademi), mlijeko, jaja, soja, riba, školjke i pšenica.
Alergija se može manifestirati gotovo na cijelom tijelu, ali najčešće na licu, dišnim organima, koži i na probavnom traktu. Alergija probavnog sustava očituje se grčevima u trbuhu, mučninom, povraćanjem te proljevom. Osim na probavnim organima alergija se može očitovati i na drugim organima npr. koži, jakim svrbežom i urtikarijom. U djece se može pojaviti krvarenje iz probavnog trakta i egzem na koži. U teškim slučajevima može doći do pada arterijskog tlaka i anafilaktičkog šoka.
Pripremila: Zdravstvena voditeljica Amina Šekić, bacc.med.techn
